Posviacka a Veľká Mária

Posviacka a Veľká Mária
 
Dnes sa v Šíde uskutočňujú oslavy dvojitého jubilea:
200 rokov prisťahovania Slovákov do Šídu a 100 rokov posvätenia slovenského evanjelického kostola. Program osláv sa začal o 10:00 h v slovenskom evanjelickom kostole.
 
foto
 
Po slávnostných predpoludňajších bohoslužbách nasledovala premiéra monografie Slovaci v Šíde 1810-2010 autora Stanislava Stupavského. Oslavy pokračovali kultúrno umeleckým programom Slovenského kultúrno-umeleckého spolku Jednota zo Šídu.
 
V kalendári mien dnešný deň - 15. augusta je Veľká Mária a katolícka cirkev po celom svete si pripomína a slávi udalosť, ktorá je tiež súčasťou našej viery - Nanebovzatie Panny Márie. Podľa starokresťanského učenia Kristus telo svojej matky na tretí deň vzkriesil a anjelmi dal preniesť do neba. Nanebovzatia Panny Márie je najstarší mariánsky sviatok. Pre katolíkov ide o prikázaný sviatok, teda v tento deň sa musia zúčastniť na svätej omši.

Komentárov  

+4 #1 Zapostavljeni jubilejIvan Zafirovic 2010-08-16 07:34
Komentarisem ponasanje lokalne samouprave Sida prema vaznom dogadjaju o kojem nema nijedne informacije na zvanicnoj Internet strani opstine Sid.
Na prvi pogled je sve bilo u redu: proslavi su prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave (predsednik SO Sid i predsednica opstine), narodni poslanik iz tog regiona (kojeg je inace predsednica opstine nahvalila u svom govoru) i dr. politicari i funkcioneri (Ana Tomanova -Makanova, Martin Zloh...). I govor predsednice opstine je bio solidan, popularna govorancija o suzivotu, bogatstvu kulturnih razlika, multietnicnosti i sl. Sto bi se reklo, politicki korektno, ali i nista vise od toga. Mislim da postojeca vlast i vecina stranaka ne razumeju niti ih iskreno zanima problematika (nacionalnih) manjina.
Cudi me da niko nije tamo na proslavi komentarisao da je jubilej slabo propagandno propracen. Nekoliko dana pre polaska sam uzaludno pokusavao da na Internet stranici opstine Sid procitam nesto o jubijeju i programu proslave. Ni danas, 16. avgusta ne pise nista. Ni u gradu nisam video nijedan plakat, brosuricu ili letak SO Sid koji poziva Sidjane i goste na proslavu tako znacajnog datuma. Ja sam ocekivao i (najmanje) jedan razvuceni transparent iznad puta koji vozace i pesake obavestava da se pored njega, u crkvi i u narodnom domu danima odvija proslava jubileja gradjana Sida. Da ne govorim o svecarskoj atmosferi, pratecim manifestacijama, kicenju grada, promeni rezima saobracaja i sl. Kada se pogleda koliko je bilo nas gostiju i domacina Slovaka, proizlazi da su oni (i mi sa njima) slavili za sebe i da se nikog drugog to u Sidu ne tice (izuzev predstavnika drugih crkava) ili da o tome vecina nista ne zna. Kao da je u pitanju privatna proslava, u cetiri zida. O kakvom suzivotu, multikulturalnosti, multietnicnosti i multikonfesionalnost i je onda rec, kada ovo pre lici da odraz getoizirane zajednice (koja zivi pored, a ne sa stanovnicima Sida), ili zajednice koja gubi svoja obelezja nesputanom asimilacijom?
Nahlásiť administrátorovi

You have no rights to post comments

urad

Letmo

Mariena Czoczeková-Eichardtová (1892-1972)
...
Vankúšik pod hlavou
budem mať zo žiaľov;
na rakve kvietky –
to budú spomienky.
A plachty z bôľu
skryjú družku svoju.
Boli sme, bôľ a ja,
boli sme druhovia,
spolu sme chodili
cez žitia údolia.

Nebo ma oplače
pokropí ma lejak,
na cintorín odprevadí
studený severák.

(úryvok z básne Môj pohreb)

 

Posledné články