Maglić - dedina, ktorá má všetko

28. 06. 2011 Vidovdan v Maglići
 
Maglić - dedina, ktorá má všetko
 
Generácie Maglićanov, počnúc od tých čo sa v roku 1949 prisťahovali do Buljkesu, aby ho budovali pre seba a svojich potomkov, ako aj všetky nasledujúce generácie, votkali aj kúsok seba do všetkého toho, čím sa dnes Maglićania píšia a čo nechávajú do vena budúcim pokoleniam: špotrová hala, kaplnka, bazén, chrám, čistička vôd, Marbo-Pepsiko, súčasné poľnohospodárske družstvo, farma dojníc, plynofikácia, kanalizácia, komasaácia... započatá výstavba jazera... Európa tam už prebýva...
 
foto
 
Pokrajinský tajomník pre energetiku Radoslav Striković označil začiatok druhej fázy rekultivácie jazera v Maglići
 
V rámci včerajších dedinských osláv Vidovdanu, v Maglići usporiadali celý rad programov. Okrem tých pravidelných, spätých s tradíciou dedinskej „slavy“, ako aj početných kultúrno-umeleckých a zábavných obsahov, predseda Miestneho spoločenstva Maglić Rajko Perić usporiadal recepciu. Po nej slávnostne označili ukončenie rekonštrukcie chodníka v ulici Ivo Lolu Ribara, 700-stú prípojku na kanalizačnú sieť, zakončenie rekultivácie jazera v ulici Simu Šolaja, zakončenie komasácie, kopanie zavlažovacích jarkov a výstavbu poľných ciest v katastrálnej obci Maglić.
 
Na recepcii odvysielali aj tento dokumentárny materiál:
 
 
Po Druhej svetovej vojne a do roku 1949 Maglić – Bulkes bol Gréckou republikou a v predvojnovom období bol nemeckou osadou.
 
 
SELO KOJE IMA SVE
 
U 1987. i 1988. u godine Maglić je učestvovao u XV i XVI ciklusu emisija “Znanje-imanje”, sa Šalovcima iz Slovenije i Ratinom iz Srbije. Tih godina otvoren je novi savremen restoran, a Dom kulture bio je tada jedan od bolje opremljenih u Vojvodini i tadašnjoj Jugoslaviji. Tada je Maglić već imao izgrađen vodovod, telefone, asfaltirane ulice, izgrađene trotoare, ozelenjene ulice, novu zgradu osnovne škole i novu zgradu obdaništa, u naselju su već nikle nove stambene zgrade višespratnice...
 
Nakon tih godina počinje vreme raspada Jugoslavije, ulazimo u period ratova na tlu tadašnje zajedničke države, preživljavamo hiperinflaciju, NATO bombardovanje, kosovsku krizu i evo nas danas u 2011. a kako neki kažu: „Na pragu Evrope”. Za Maglić i Maglićane su sve ove godine, kao i za sve druge, bile teške, ali nikada Maglićani nisu prestali da sa ljubavlju, planski i zajedničkim snagama grade svoje selo.
 
EVROPA OVDE VEĆ STANUJE
 
Generacije Maglićana počevši od onih koji napustiše svoja ognjišta 1949. godine i dođoše u Buljkes da ga grade za sebe i svoje potpomke, kao i svaka rođena generacija u Magliću, utkala je deo sebe u sve ono što danas sa ponosom Maglićani pokazuju drugima i ostavljaju budućim pokoljenjima u amanet. Neprekidnim izdvajanjem ličnog dinara od 1965. putem samodoprinosa u iznosu 3-5%, posebno plaćajući svaki kućni priključak struje, telefoona, gasa, kanalizacije, na čelu sa ljudima u Mesnoj zajednici i uz pomoć ADPD „Maglić“, ređali su se projekat za projektom i uvek do kraja, uspešno, kvalitetno, selu na diku, građanima za bolji društveni standard i bolji život.
 
Mesna zajednica Maglić sa ADPD “Maglić”, sa kompanijom “Marbo” a današnjim “Pepsiko”, sa Opštinom Bački Petrovac, sekretarijatima Autonomne pokrajine Vojvodine, ministarstvima Vlade Republike Srbije i najboljim projektantima i izvođačima radova sa ovih prostora, već odavno prati standarde Evrope i sveta i danas kada se većina pravda krizom, Maglićani sa ponosom mogu da kažu:
 
“Evropa ovde već stanuje!”.
 
HRONOLOGIJA
 
• 1997. otvorena je sportska hala u Osnovnoj školi “Žarko Zrenjanin”, sa nova tri kabineta za nastavu
• 2001. završena je gasifikacija sela
• 2002. otvorena kapela na mesnom groblju
• 2002. otvoren bazen za kupanje
• 2005. počinje gradnja kanalizacije
• 2006. počinje gradnja Hrama Svetog Kneza Lazara
• parterno se uređuje centar naselja i prostor oko Hrama
• presvlače se sve ulice završnim slojem asfalta
• 2007. gradi se staza do groblja i kapele
• završava savremeni prečistač za prečišćavanje otpadnih voda
• 2008. završava se komasacija u k.o.Maglić
• 2011. godine sređuje se jezero u ulici Sime Šolaje
• radi se iskop nove i revitalizacija postojeće kanalske mreže
• uređuju se atarski putevi do nivoa tucanika (od železničke stanice do kanala i od regionalnog puta Novi Sad- Sombor, ka Čelarevu i Staroj Gajdobri i krak ka železničkoj stanici kao obilaznica “ZAPAD”)
• pošumljava se atar k.o. Maglić
• zaključuje 750 ugovora za priključak na kanalizaciju
 
SPORT
 
Osvetljeni sportski tereni za male sportove u OŠ „Žarko Zrenjanin“, bazen, dva teniska terena i teren za odbojku na pesku, dva dečija igrališta, staro rukometno igralište, sportska hala, fudbalski stadion i novi sadržaji planirani na prostoru rekultivisanog jezera, i dalje su garancija da će Maglić biti baza talentovanih sportista, a pre svega sredina u kojoj rastu zdravi naraštaji. Prema jednom od projekata OŠ „Žarko Zrenjanin“, ideja da Maglić postane jedan od centara ili kampova za sportsko okupljanje mladih, iz dana u dan postaje sve bliža realizaciji.
 
KAPELA
 
19. oktobra 1998. godine započeta je izgradnja kapele. Sredstvima samodoprinosa građana Maglića, uz pomoć opštine, pokrajine i donatora, ova investicija je završena 23. juna 2002.godine i predata na upravljanje JKP “Komunalac”. U sklopu kapele organizovana je prodaja pogrebne opreme. U okviru projekta izgradnje kapele i nove parcele groblja, urađena je staza od sela do groblja, veliki parking, rasveta od sela do čarde i postavljene klupe za odmor.
 
BAZEN
 
Izgradnja bazena je započeta 8. juna 1998. godine. Kao zajednička investicija ADPD “ Maglić” i Mesne zajednice Maglić, uz pomoć Ministarstva sporta, AD “Luka Novi Sad”, 10. avgusta 2002. godine završen je kupališni deo projekta. U vrelim letnjim danima ovde se okupi i po hiljadu kupača. Tenis tereni, teren za odbojku na pesku, dečije igralište, čine ovaj kompleks mestom mnogobrojnih rekreativnih aktivnosti i sadržaja takmičarskog karaktera sve od maja pa do kraja septembra. Odlična ugostiteljska ponuda, savršena higijena, prijatan ambijent i ljubaznost na svakom koraku, učinili su bazen nezaobilaznom vikend turističkom destinacijom za mnogobrojne novosađane, bačkopalančane, i naravno građane Opštine Bački Petrovac.
 
KANALIZACIJA
 
Izgradnja kanalizacije započeta je 2005. godine.Do danas je završena u celosti razvodna kanalizaciona mreža u dužini od 16 km, i prečistač otpadnih voda. Ukupna ulaganja za izgradnju razvodne mreže iznosili su 71. milion dinara, a za izgradnju prečistača otpadnih voda 81. milion dinara.
 
Do kraja ove godine biće urađeno 750 kućnih priključaka, što premašuje sva očekivanja sa početka izgradnje, a 2012. godine kanalizaciona mreža sa prečistačem otpadnih voda i kućnim priključcima biće u potpunosti okončan objekat.
 
HRAM SVETOG KNEZA LAZARA
 
Na osnovu projekata koje je uradio istaknuti arhitekta za verske objekte Peđa Ristić, 2006. godine započeta je izgradnja crkve Svetog Kneza Lazara.
 
Za Vidovdan 2009. godine, podignuti su i osveštani krstovi, uz prisustvo Episkopa Irineja.
 
Za Vidovdan 2010. podignuta su zvona i urađeno parterno uređenje parka oko crkve, a ove godine završena je eko česma u zvoniku, i parking prostor ispred crkve. Nakon 60. godina od doseljenja u Maglić, građani Maglića dobili su mogućnost da se krste, venčavaju i posvete svojoj veri u svom hramu.
 
Prelep objekat Hrama Svetog Kneza Lazara smestio se u nekadašnji park u samom centru naselja, naspram Evangeličke crkve. Hram Svetog Kneza Lazara i zvonik, stopili su se u postojeće okruženje, verovatno najlepšeg trga među trgovima malih vojvođanskih mesta kao što je Maglić.
 
ASFALTIRANJE ULICA, PARTERNO UREĐENJE CENTRA I REVITALIZACIJA TROTOARA
 
Na osnovu projekata Mesne zajednice Maglić a zahvaljujući sredstvima Fonda za kapitalna ulaganja AP Vojvodine i sredstvima Ministarstva za infrastrukturu Republike Srbije, poslednjih godina presvučene su novim slojem asfalta ulice: Bore Prodanovića, Svetozara Markovića, Maršala Tita, Čirpanova, Bratstva i jedinstva, Ive Lole Ribara i deo ulice Đure Salaja. U sklopu ovih aktivnosti urađeno je i parterno uređenje centra naselja. Kružni tok kao retkost u našim gradovima, ovde se odomaćio kao sastavni deo buljkeske arhitekture, a najnovije uređenje dalo je još jači pečat urbanom izgledu Maglića. Ove godine biće revitalizovano i 15 km uličnih trotoara, a plan je da se još toliko uradi u naredne dve godine. Široke maglićanske ulice sa mnoštvom zelenila, karakterističnim mirisom lipa u junu mesecu, alejom kestenova ka železničkoj stanici i stazom oko novoizgrađenog jezera u ulici Sime Šolaje, biće pravi raj za šetače, a u Magliću ih u večernjim satima možete sresti na svakom koraku.
 
KOMASACIJA U K.O. MAGLIĆ
 
U 2009. godini u k.o. Maglić sproveden je postupak komasacije koji je finansiran u potpunosti sredstvima Republike Srbije, AP Vojvodine i naše opštine. Nakon sprovedene komasacije Maglić je dobio urbanistički i katastarski sređen atar. Projektova je nova kanalska i putna mreža, predviđena je trasa puta Maglić – Čelarevo, trasa biciklističke staze Maglić – Bački Petrovac, obezbeđeni su i zasađeni novi šumski pojasevi. Ove godine iskopani su novoprojektovani kanali, urađeno izmuljenje i sređivanje postojećih kanala, a u toku je uređenje atarskih puteva do nivoa tucanika od železničke stanice do kanala i od regionalnog puta Novi Sad – Sombor ka Čelarevu i Staroj Gajdobri, i krak ka železničkoj stanici kao obilaznica „Zapad“.
 
Atap Maglića sa najplodnijim vojvođanskim černozemom, sa sistemima za navodnjavanje, modernim atarskim putevima, uređenom kanalskom mrežom i šumskim pojasevima koji rastu, osnov je i garancija da će poljoprivredna proizvodnja i dalje biti među perjanicama vojvođanske poljoprivrede.
 
REKULTIVACIJA JEZERA U ULICI SIME ŠOLAJE
 
Kao i svako vojvođansko naselje i Maglić je sa skoro svake svoje strane opasan nekadašnjim jezerima i barama. Većina tih bara u Vojvodini nije uređena onako kako to priliči domaćinima i nije u skladu sa željama žitelja tih naselja. Maglićani su jedno od tih jezera koje je ostalo uklješteno između dva reda kuća, u ulici Sime Šolaje, uz pomoć i podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine i Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, rekultivisali. Od bivšeg trstika, ustajale baruštine koja se polako pretvarala u zgodno mesto za brzo noćno odlaganje odpada, Maglićani su napravili osnovu za buduće šetalište, izletište, mesto gde će se sportski baviti ribolovom, i ko zna šta će se sve lepo osmisliti i smestiti na ovom prostoru od tri hektara. Šansa za nove turističke sadržaje ovog prostora kao ideja ugrađena je i u Master plan za razvoj turizma opština Bač, Bačka Palanka i Bački Petrovac.
 
INDUSTRIJSKA ZONA
 
Urađen je Urbanistički plan naselja Maglić, kojim je omogućen dalji razvoj mesta kroz obezbeđenje dovoljno prostora za izgradnju novih ulica, proširenjem građevinskog rejona do puta Novi Sad-Sombor, i stvaranjem prostora za izgradnju nove industrijske zone u severnom delu naselja.
 
Urađen plan detaljne regulacije industrijske zone, položaj zone, površina od 60ha, i državno vlasništvo, svrstavaju ovu zonu u atraktivnu lokaciju za domaće i strane investitore.
 
OBAVEZE ZA BUDUĆNOST
 
Ono što nam je obaveza u budućnosti jeste evropski standard, jer građani Maglića to zaslužuju!
• Obaveza je da ne dozvolimo, da škola, obdanište, Dom kulture, bazen, fudbalski stadion, sportska hala, Hram Svetog Kneza Lazara, domovi naših očeva, i naši, ostaju bez dece, učenika, sportista, mladih,
• obaveza je da otvorimo selo za nove stanovnike Maglića, da napravimo nove parcele za stanovanje onih koji žele da zasnuju porodicu i podižu decu,
• da izmestimo deponiju smeća,
• da uradimo atmosfersku kanalizaciju,
• da poboljšamo kvalitet vode,
• da vratimo imovinu Mesne zajednice, prilagodimo je i stavimo u funkciju primerenu izgledu i potrebama Maglića, danas i sutra,
• da sredimo simbol Maglića, staru Evangeličku crkvu,
• da završimo sportsko-rekreativni kompleks “Bazen” sa smeštajnim kapacitetima,
• da otvorimo nove i sredimo stare prostore za društveni život građana Maglića,
• da poštujemo istoriju i svoju i onih koji su živeli na ovim prostorima i kome je i Buljkes i Maglić njihovo parče sveta i njihova suza u oku i njihov otkucaj srca.

You have no rights to post comments

urad

Letmo

Mariena Czoczeková-Eichardtová (1892-1972)
...
Vankúšik pod hlavou
budem mať zo žiaľov;
na rakve kvietky –
to budú spomienky.
A plachty z bôľu
skryjú družku svoju.
Boli sme, bôľ a ja,
boli sme druhovia,
spolu sme chodili
cez žitia údolia.

Nebo ma oplače
pokropí ma lejak,
na cintorín odprevadí
studený severák.

(úryvok z básne Môj pohreb)

 

Posledné články